Svjetski dan štitne žlijezde obilježava se svake godine 25. maja s ciljem podizanja svijesti o bolestima štitne žlijezde, značaju pravovremene dijagnostike, liječenja i prevencije, kao i važnosti očuvanja zdravlja ovog malog, ali izuzetno značajnog organa koji utiče na gotovo sve funkcije organizma. Obilježavanje ovog Dana pokrenulo je 2008. godine Evropsko društvo za štitnu žlijezdu.

Štitna žlijezda je mala endokrina žlijezda smještena na prednjoj strani vrata, u obliku leptira, koja proizvodi hormone T3 i T4, odgovorne za regulaciju metabolizma, nivoa energije, rada srca, tjelesne temperature i brojnih drugih funkcija organizma. Njihovu proizvodnju kontroliše hormon hipofize – TSH.

Najčešći poremećaji rada štitne žlijezde su hipotireoza (smanjena funkcija štitne žlijezde) i hipertireoza (pojačana funkcija). Simptomi često uključuju umor, promjene tjelesne težine, ubrzan rad srca, nervozu, poremećaje sna, opadanje kose i probleme sa koncentracijom, a nerijetko se pogrešno povezuju sa stresom, menopauzom ili depresijom.

Faktori rizika za nastanak bolesti štitne žlijezde uključuju genetsku predispoziciju, izlaganje zračenju, nedovoljan unos joda, gojaznost, smanjen nivo vitamina D i autoimune bolesti, među kojima je najpoznatiji Hašimotov tireoiditis. Poremećaji rada štitne žlijezde mogu značajno uticati i na reproduktivno zdravlje žena i muškaraca, izazivajući hormonski disbalans, probleme sa začećem i druge zdravstvene komplikacije.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana štitne žlijezde, važno je ukazati i na sve izraženiju povezanost hormonskih poremećaja, metabolizma i gojaznosti, koja je bila jedna od centralnih tema 33. Evropskog kongresa o gojaznosti (ECO 2026), održanog od 12. do 15. maja u Istanbulu. Na ovom jednom od najvećih evropskih stručnih skupova iz oblasti endokrinologije i metabolizma učestvovao je i specijalista interne medicine i supspecijalista endokrinologije iz JZU Bolnica dr Emir El Chekh.

Kongres je okupio više od 4.500 delegata iz preko 100 zemalja svijeta, a jedna od ključnih poruka stručnjaka bila je da se gojaznost danas više ne posmatra samo kao posljedica načina života, već kao hronična bolest koja zahtijeva dugoročno liječenje, kontinuirano praćenje i multidisciplinarni pristup.

„Danas znamo da gojaznost nije pitanje samo volje ili načina života, već kompleksna bolest na koju utiču hormoni, genetika, metabolizam i brojni drugi faktori. Upravo zbog toga veoma je važno na vrijeme prepoznati hormonske poremećaje i pristupiti liječenju ozbiljno i stručno“, istakao je dr Emir El Chekh.

Posebna pažnja na kongresu posvećena je povezanosti gojaznosti i hormonskog zdravlja, naročito kod žena u perimenopauzi i menopauzi, kada hormonalne promjene dodatno povećavaju rizik od metaboličkih poremećaja i kardiovaskularnih bolesti.

Predstavljeni su i najnoviji podaci o savremenim terapijama za liječenje gojaznosti, uključujući terapije na bazi semaglutida, koje su pokazale značajne rezultate u smanjenju tjelesne težine i poboljšanju metaboličkog zdravlja.

„Bolesti štitne žlijezde često dugo ostanu neprepoznate jer simptomi mogu biti nespecifični i lako se pripisuju stresu ili umoru. Redovne kontrole i laboratorijske analize hormona imaju veliki značaj za rano otkrivanje poremećaja i uspješno liječenje“, naglasio je dr El Chekh.

Stručnjaci su upozorili i na rastući problem gojaznosti kod djece, naglašavajući da prevencija, zdrave životne navike i rano prepoznavanje hormonskih i metaboličkih poremećaja imaju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja.

Ljekari podsjećaju da su redovni preventivni pregledi, laboratorijske analize hormona i ultrazvučni pregled štitne žlijezde ključni za rano otkrivanje i uspješno liječenje bolesti štitne žlijezde, čime se mogu spriječiti ozbiljne komplikacije i značajno unaprijediti kvalitet života pacijenata.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com