​Ministar rada i boračko-invalidske zaštite, Radan Ostojić, istakao je da su ratni putevi Prvog i Drugog krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske bili putevi golgote, stradanja i neprestane borbe za očuvanje srpskog naroda, njegovih vjekovnih ognjišta i prava da ostane svoj na svome.

Ostojić je na obilježavanju 34. godišnjice korpusa rekao da su upravo oni svojim životima platili slobodu koju narod danas uživa, te da je obaveza svih generacija da čuvaju uspomenu na njihovu borbu i zasluge.

On je istakao da je Dan Prvog i Drugog krajiškog korpusa jedan od najznačajnijih datuma koji se tiču Vojske Republike Srpske i da ovo obilježavanje, kao i svake godine, započinje iz Kasarne „Kozara", odakle su mnoga obilježavanja i počela.

„Danas smo ovdje, prije svega, da im odamo počast, da sačuvamo uspomenu na te ljude i njihove zasluge, da ih ne zaboravimo i obezbijedimo da oni nastave da žive kroz naše sjećanje, iako su dali svoje živote. Bude li se tako postupalo, živjeće i sloboda i Republika Srpska, za čije su stvaranje oni najzaslužniji", naglasio je Ostojić.

Ostojić je napomenuo da su oni svojom krvlju, tijelima i životima iscrtali i omeđili granice Republike Srpske, donijeli slobodu i garantovali je i za budućnost.

On je poručio da su pripadnici Vojske odbranili Republiku Srpsku – državu koja nikada ranije nije postojala na ovim prostorima, što je, kako je naveo, najveći uspjeh srpskog naroda.

„Mnogi su se kroz istoriju borili da imaju ono što mi danas imamo. Mi pripadamo slavnoj generaciji Srba kojoj je to pošlo za rukom. Bez obzira na ogromne ljudske žrtve i sve teške okolnosti kroz koje smo prošli u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, sigurno je da je to bila vrijednost za koju je vrijedilo ginuti i boriti se, tada u ratu, a danas u miru", istakao je Ostojić.

Prvi krajiški korpus bio je sinonim za operativnu i borbenu spremnost i najveći operativni sastav Vojske Republike Srpske, koji je imao i najveću zonu odgovornosti.

Ovaj korpus u ratu je činio 60 odsto Vojske Republike Srpske, jedno vrijeme imao je više od 120.000 boraca, a držao je front dug 1.260 kilometara. Među najvećim operacijama u kojima je učestvovao bila je „Koridor 92". Tokom rata poginulo je više od 6.000 boraca, nestalo više od 1.000, a ranjeno preko 22.000 pripadnika korpusa.

Drugi krajiški korpus brojao je oko 20.000 vojnika, a poginulo je više od 2.000 boraca.

Oba korpusa osnovana su u maju 1992. godine.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com