Slaviša Cacanović dr vet. med: Bez zaštite domaće proizvodnje i ozbiljne strategije Semberska sela ostaju pusta

Slaviša Cacanović dr vet. med: Bez zaštite domaće proizvodnje i ozbiljne strategije Semberska sela ostaju pusta

2026-07-06 10:57:00

''Doktor veterinarske medicine upozorio na alarmantno stanje u poljoprivredi, pad broja gazdinstava, probleme u stočarstvu, nisku otkupnu cijenu pšenice i potrebu za sistemskim reformama''

Gostujući u emisiji ''Oko u Oko'' portala Dešavanja u Bijeljini, doktor veterinarske medicine iz Bijeljine Slaviša Cacanović govorio je o stanju poljoprivrede i stočarstva u Semberiji, ocijenivši da se domaći proizvođači danas suočavaju sa ozbiljnim izazovima koji zahtijevaju hitne i sistemske mjere.

Kako je istakao, Semberija je jedan od najznačajnijih poljoprivrednih krajeva Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, ali uprkos tome sela se prazne, broj poljoprivrednih gazdinstava konstantno opada, a domaći proizvođači sve teže opstaju na tržištu.

Sela se prazne, broj gazdinstava prepolovljen

Cacanović je rekao da stanje u poljoprivredi nije dobro, navodeći da statistički podaci najbolje pokazuju razmjere problema.

''Kada sam počeo da radim krajem devedesetih godina imali smo više od 15.000 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava u Semberiji. Danas ih je ostalo oko 5.000. Nekada su škole u selima upisivale po desetak odjeljenja prvačića, a danas u pojedinim selima imate svega troje ili četvoro djece. To dovoljno govori koliko su sela opustjela'', rekao je Cacanović.

Dodao je da je odlazak mladih najveći problem sa kojim se suočava domaća poljoprivreda.

''Nije normalno da mladi napuštaju sela i odlaze u gradove ili inostranstvo. Moramo pogledati istini u oči – stanje na selu nije zadovoljavajuće i potrebna je potpuno nova strategija razvoja poljoprivrede'', istakao je on.

Potrebna nova strategija razvoja agrara

Govoreći o podsticajima, Cacanović je naglasio da su u posljednjih nekoliko godina uvedene određene mjere koje su dale rezultate u pojedinim oblastima, ali smatra da način raspodjele sredstava mora biti znatno bolje analiziran.

''U poljoprivredu se ulaže mnogo novca, ali se mora postaviti pitanje da li taj novac završava tamo gdje daje najbolje rezultate.

Potrebne su ozbiljne analize kako bi se utvrdilo da li podsticaji razvijaju poljoprivredu ili dodatno povećavaju razlike između velikih i malih proizvođača'', rekao je Cacanović.

Posebno je naglasio važnost stručnih savjetodavnih službi koje bi, kako kaže, morale biti mnogo prisutnije na terenu.

Otkupna cijena pšenice je neprihvatljiva

Jedna od centralnih tema razgovora bila je ovogodišnja žetva pšenice.

Cacanović smatra da je predložena otkupna cijena neprihvatljiva i da domaći proizvođači ne mogu opstati uz stalni rast troškova proizvodnje.

''Cijena goriva, đubriva, hemijskih sredstava i sjemena konstantno raste, dok se proizvođačima nudi otkupna cijena koja ne pokriva ni osnovne troškove proizvodnje. To nije održivo'', rekao je on.

Podsjetio je da je prije gotovo tri decenije vrijednost 100 kilograma pšenice bila znatno veća nego danas kada se posmatra odnos cijena i troškova.

''Ako država želi zaštititi domaće proizvođače, postoje brojni mehanizmi kojima to može učiniti. Potrebno je zaštititi domaću proizvodnju i omogućiti poljoprivrednicima da od svog rada mogu živjeti'', naglasio je Cacanović.

Prekomjeran uvoz ugrožava domaće proizvođače

Govoreći o uvozu hrane, Cacanović smatra da domaća proizvodnja nije dovoljno zaštićena.

''Uvozimo proizvode koje sami možemo proizvesti. Umjesto da štitimo domaće proizvođače, dozvoljavamo prekomjeran uvoz. Tako se domaća proizvodnja dodatno urušava'', rekao je on.

Istakao je da Bosna i Hercegovina ni približno ne proizvodi dovoljno hrane za svoje potrebe, zbog čega bi zaštita domaće proizvodnje morala biti jedan od prioriteta svih nivoa vlasti.

Mljekarstvo primjer da podrška može dati rezultate

Za razliku od pojedinih drugih grana poljoprivrede, Cacanović smatra da je sektor proizvodnje mlijeka prepoznat kroz podsticajne mjere.

''Drago mi je što je država kontinuirano podržavala proizvođače mlijeka i što je taj sektor ostvario određeni napredak. Međutim, i tu postoje novi izazovi, poput pada otkupne cijene mlijeka i smanjenja broja muznih grla'', rekao je Cacanović.

Dodao je da bi sličan model podrške trebalo primijeniti i u ostalim granama poljoprivredne proizvodnje.

Afrička kuga svinja pod kontrolom, ali oprez ostaje

Govoreći o afričkoj kugi svinja, Cacanović je ocijenio da je trenutna epidemiološka situacija stabilna, ali da opasnost nije prošla.

''Bolest je trenutno pod kontrolom, ali virus i dalje postoji u zemljama okruženja. Potrebno je nastaviti sa biosigurnosnim mjerama i saradnjom između proizvođača i veterinarskih službi'', upozorava Ccanović.

Posebno je naglasio važnost pravovremenog prijavljivanja svake sumnje na bolest, kao i pravilnog obilježavanja i registracije životinja.

Semberiji je neophodno stočno groblje

Cacanović smatra da je jedno od pitanja koje se godinama zanemaruje izgradnja stočnog groblja.

''To nije pitanje politike nego javnog zdravlja. Uginule životinje moraju se zbrinjavati na propisan način. Danas se to često radi neadekvatno, što predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje ljudi i životnu sredinu'', upozorio je on.

Prema njegovim riječima, grad i Republika Srpska zajednički bi trebalo da pronađu rješenje za ovaj problem.

Navodnjavanje je ključ budućnosti poljoprivrede

Jedan od najvećih problema domaće poljoprivrede, prema riječima Cacanovića, jesu klimatske promjene.

On smatra da je neophodno mnogo više ulagati u sisteme za navodnjavanje.

''Umjesto kratkoročnih mjera, potrebno je ulagati u projekte koji će trajati decenijama. Sistem za navodnjavanje omogućio bi stabilniju proizvodnju, veće prinose i sigurniji prihod poljoprivrednicima'', rekao je Cacanović.

Dodao je da bi upravo ulaganje u infrastrukturu za navodnjavanje donijelo višestruku korist i proizvođačima i državi.

"Poljoprivredu moraju voditi stručnjaci"

Na kraju razgovora Cacanović je poručio da poljoprivreda mora biti zasnovana na znanju i struci.

''Potrebno je više uvažavati mlade stručnjake, dati im priliku da rade i razvijaju domaću poljoprivredu. Strategija razvoja mora biti zasnovana na nauci, iskustvu i potrebama proizvođača, a ne na kratkoročnim interesima. Samo tako možemo vratiti život na selo i omogućiti da domaća proizvodnja ponovo bude okosnica razvoja Republike Srpske'', zaključio je Slaviša Cacanović u emisiji ''Oko u Oko'' portala Dešavanja u Bijeljini.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com


OGLAS

Komentari

Budi prvi koji će komentarisati ovu vest!

4+9 = ?

📌 Čitajte još novosti

Nema slike
STANIVUKOVIĆ: Sačuvajte ovu objavu, poslije izbora će se vidjeti zašto smo donijeli tešku odluku
2026-07-06 12:40:00
Nema slike
Karajica pristupio SPS-u: Selak: Okupljamo odgovorne ljude koji žele jaku Republiku Srpsku
2026-07-06 12:34:00
Nema slike
Ko su nosioci lista kandidata Republičke Stranke Srpske (foto)
2026-07-06 11:48:00
Nema slike
FK „Nacional“ šampion Druge opštinske lige OFS Bijeljina (foto)
2026-07-06 09:39:00
Nema slike
Srbija preusmerila Srpskoj novac za gradnju autoputa
2026-07-06 09:36:00
Nema slike
Danas je Sveta Agripina – zaštitnica žena
2026-07-06 09:17:00