Predsjednik Pokreta Jedinstvena Srpska i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Čedomir Stojanović govorio je o političkoj krizi, radu institucija BiH, stanju u poljoprivredi, energetici, razlozima osnivanja novog političkog pokreta i očekivanjima od narednih opštih izbora.

Gost emisije ''Oko u Oko'' portala Dešavanja u Bijeljini bio je Čedomir Stojanović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik Pokreta Jedinstvena Srpska, koji je govorio o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, radu zajedničkih institucija, stanju u poljoprivredi i energetskom sektoru, kao i o ciljevima novoosnovanog političkog pokreta.

Politička kriza nanijela je štetu i Republici Srpskoj i Federaciji BiH

Govoreći o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, Stojanović je ocijenio da je zemlja već duži period u dubokoj političkoj krizi, koja se dodatno produbila odlukama visokog predstavnika Kristijana Šmita.

Kako je rekao, odnosi između Republike Srpske i političkog Sarajeva obilježeni su velikim nepovjerenjem, što se direktno odražava na funkcionisanje institucija i razvoj ekonomije.

''Politička kriza nanijela je ogromnu štetu svim građanima. Investitori ne žele ulagati u zemlju u kojoj vlada politička nestabilnost. Zbog toga trpe i Republika Srpska i Federacija BiH'', rekao je Stojanović.

Prema njegovim riječima, jedino održivo rješenje vidi u dogovoru domaćih političkih predstavnika, bez uplitanja međunarodnog faktora.

''Bosna i Hercegovina je više od tri decenije pod različitim oblicima međunarodnog protektorata. Vrijeme je da odgovornost preuzmu domaći političari i da sami postignu dogovor o budućnosti zemlje'', istakao je.

Dodao je da je Dejtonski mirovni sporazum tokom godina pretrpio brojne izmjene i da današnji ustavni okvir više nije isti kao onaj koji je uspostavljen 1995. godine.

Parlament BiH funkcioniše daleko ispod svojih mogućnosti

Komentarišući rad Parlamentarne skupštine BiH, Stojanović je rekao da bi njen rad ocijenio veoma niskom ocjenom.

''Kada bih morao dati ocjenu, ona bi bila između tri i četiri od deset.

U prve dvije godine mandata usvojeni su važni zakoni koji su bili značajni i za evropski put BiH i za građane, ali je posljednjih godinu dana gotovo sve zaustavljeno političkim sukobima'', kaže Stojanović.

Podsjetio je da su među usvojenim zakonima bili propisi koji se odnose na povrat PDV-a prilikom kupovine prve nekretnine, zakon o sprečavanju pranja novca i zakon o sukobu interesa.

Istakao je da je veliki problem činjenica da Evropska unija često insistira na zakonima koji podrazumijevaju prenos nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH, što predstavnici Srpske ne prihvataju.

''Postavlja se pitanje da li Evropska unija zaista želi BiH u svom članstvu ili nas godinama drži u statusu kandidata bez jasne perspektive'', rekao je Stojanović.

Bogato iskustvo iz privrede i javnog sektora

Govoreći o svom profesionalnom putu, Stojanović je istakao da je nakon završenog fakulteta u Novom Sadu odlučio da se vrati u rodnu Bijeljinu.

Tokom karijere obavljao je više odgovornih funkcija – bio je tehnički direktor u Poljoprivrednom dobru ''Semberija'', pomoćnik ministra za vodoprivredu Republike Srpske, gdje je učestvovao u realizaciji brojnih infrastrukturnih projekata finansiranih sredstvima Evropske investicione banke, a zatim i direktor Rudnika i Termoelektrane Ugljevik.

''Period mog rukovođenja RiTE Ugljevik bio je stabilan. Preduzeće je poslovalo pozitivno, ulagalo u novu mehanizaciju, vraćalo kreditne obaveze i nije bilo problema sa zalihama uglja'', podsjetio je Stojanović.

Naglasio je da odbacuje sve tvrdnje o lošem poslovanju tog preduzeća tokom njegovog mandata.

Bez zaštite domaće proizvodnje nema budućnosti poljoprivrede

Veliki dio razgovora bio je posvećen poljoprivredi, koju Stojanović smatra jednom od najvažnijih razvojnih grana Republike Srpske.

Istakao je da su poljoprivredni proizvođači posljednjih godina suočeni sa stalnim rastom cijena repromaterijala, dok otkupne cijene ostaju gotovo nepromijenjene.

''Proizvođači pšenice danas rade u veoma teškim uslovima. Troškovi proizvodnje stalno rastu, a zarada ostaje ista ili čak manja. Bez ozbiljne pomoći države teško mogu opstati'', istakao je.

Podsjetio je da Vlada Republike Srpske već izdvaja subvencije od 500 KM po hektaru zasijane pšenice, ali smatra da su potrebne dodatne mjere zaštite domaće proizvodnje.

Među mogućim rješenjima naveo je jačanje robnih rezervi i privremeno ograničavanje uvoza pojedinih poljoprivrednih proizvoda tokom domaće žetve.

''Nije normalno da domaći proizvođači ne mogu prodati svoju robu, dok se tržište puni uvoznim proizvodima. Država mora stati iza svojih poljoprivrednika'', poručio je Čedomir Stojanović.

Posebno je upozorio na probleme u stočarstvu, proizvodnji mlijeka i mesa, gdje je, kako kaže, sve manje radne snage, ali i nedovoljna kontrola kvaliteta uvoznog mesa.

Energetski sektor mora se pripremiti za zelenu tranziciju

Govoreći o energetici, Stojanović je istakao da Republika Srpska i dalje najveći dio električne energije proizvodi iz termoelektrana.

'Stojanović je naglasio da se oko 65 odsto proizvodnje zasniva na fosilnim gorivima, da svijet ide ka zatvaranju termoelektrana i razvoju obnovljivih izvora energije, a da mi moramo razmišljati dugoročno.

Kritikovao je nekontrolisanu izgradnju solarnih elektrana na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, ali i činjenicu da se nedovoljno ulaže u sisteme za skladištenje električne energije.

Naglasio je da Republika Srpska raspolaže značajnim hidroenergetskim potencijalom, ali da je potrebno ubrzati realizaciju planiranih investicija.

Zašto je osnovan Pokret Jedinstvena Srpska?

Stojanović je govorio i o razlozima osnivanja Pokreta Jedinstvena Srpska.

Kako je rekao, nakon razlaza sa DEMOS-om odlučio je da zajedno sa grupom saradnika osnuje novu političku organizaciju koja će prvenstveno djelovati na području Izborne jedinice 6.

''Željeli smo okupiti ljude koji vjeruju da politika može biti drugačija. Naš cilj je da doprinesemo većem jedinstvu među političkim predstavnicima Republike Srpske i da smanjimo međusobne sukobe koji građanima ne donose ništa dobro'', naglasio je za Dešavanja u Bijeljini Stojanović.

Dodao je da je osnovni cilj Pokreta ulazak u Narodnu skupštinu Republike Srpske i jačanje političkog uticaja u narednom periodu.

Ne očekujem velike promjene vlasti nakon izbora

Govoreći o predstojećim opštim izborima, Stojanović je rekao da ne očekuje značajnije promjene političkih odnosa ni na nivou Republike Srpske ni na nivou Bosne i Hercegovine.

''Opozicija još nema jedinstven program niti jedinstven nastup. Bez toga je teško očekivati ozbiljniju promjenu vlasti'', rekao je Stojanović, istakavši da Republika Srpska ima veliki razvojni potencijal, ali da je potrebno mnogo više raditi na stvaranju uslova za ostanak mladih ljudi.

''Naš najveći resurs nisu ni prirodna bogatstva ni energenti, već ljudi. Moramo stvarati uslove da mladi ostanu ovdje i grade svoju budućnost u Republici Srpskoj'', poručio je Stojanović.

Govoreći o evropskim integracijama, ocijenio je da bi, imajući u vidu sve strože uslove koje postavlja Evropska unija, politika vojne i političke neutralnosti mogla biti najbolje dugoročno rješenje.

Na pitanje koji bi zakon prvi predložio kada bi imao priliku, Stojanović je odgovorio da bi to bio zakon kojim bi se zaštitila domaća privreda i poljoprivreda.

''Prioritet mora biti ekonomija. Naši proizvođači moraju imati priliku da prodaju svoju robu prije nego što tržište bude preplavljeno uvozom. To je pitanje opstanka domaće proizvodnje'', zaključio je Stojanović.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com