''Kada se država zadužuje na međunarodnom tržištu kapitala, to nije besplatan novac. Plaćaju se kamate koje će vraćati buduće generacije. Zato je veoma važno postaviti pitanje da li se taj novac koristi za razvoj ili samo za pokrivanje tekuće potrošnje''

Gost emisije „Oko u Oko“ portala Dešavanja u Bijeljini bio je narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske i član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska Bojan Kresojević.

Politička situacija u Republici Srpskoj

Na početku razgovora Kresojević je ocijenio da se Republika Srpska danas nalazi u veoma ozbiljnom političkom i ekonomskom trenutku.

Prema njegovim riječima, posljednjih godina sve više pažnje javnosti zauzimaju politički sukobi, dok su pitanja koja direktno utiču na život građana ostala u drugom planu.

''Mislim da je vrijeme da se konačno počnemo baviti stvarnim problemima građana. Ljudi očekuju odgovore na pitanja kako će živjeti, kako će razvijati svoje firme, da li će imati posao i kakvu budućnost mogu očekivati njihova djeca. Umjesto toga, svakodnevno slušamo političke sukobe koji ne donose konkretna rješenja'', rekao je Kresojević.

On smatra da politika mora biti usmjerena na razvoj društva, a ne na stvaranje novih podjela.

Najveći izazov – stanje u ekonomiji

Govoreći o ekonomiji Republike Srpske, Kresojević je istakao da upravo ona predstavlja najveći izazov sa kojim se društvo danas suočava.

Kako kaže, posljednjih godina privreda bilježi usporavanje, dok javna potrošnja i zaduženje konstantno rastu.

''Kada govorimo o razvoju Republike Srpske, moramo prije svega govoriti o ekonomiji.

Bez snažne privrede nema ni većih plata, ni boljeg zdravstva, ni kvalitetnijeg obrazovanja. Sve počinje od privrede'', istakao je Kresojević.

On smatra da je najveći problem činjenica da se domaća proizvodnja ne razvija tempom kojim bi mogla, dok se istovremeno povećava zavisnost od uvoza.

''Sve više uvozimo, a sve manje proizvodimo. To dugoročno nije održivo'', naglasio je.

Zaduženje Republike Srpske

Jedna od tema razgovora bilo je i novo zaduženje Republike Srpske.

Kresojević smatra da vlast vodi pogrešnu finansijsku politiku koja se, kako kaže, zasniva na stalnom uzimanju novih kredita.

''Građani često ne osjećaju odmah posljedice novog zaduženja. Međutim, svaka milijarda koja se danas pozajmi sutra mora biti vraćena. To znači manje novca za razvoj, više izdvajanja za otplatu dugova i veći pritisak na privredu i građane''.

Posebno je ukazao na zaduživanje putem međunarodnih berzi.

„Kada se država zadužuje na međunarodnom tržištu kapitala, to nije besplatan novac. Plaćaju se kamate koje će vraćati buduće generacije. Zato je veoma važno postaviti pitanje da li se taj novac koristi za razvoj ili samo za pokrivanje tekuće potrošnje.“

Dodaje da bi svako novo zaduženje moralo biti praćeno jasnim razvojnim projektima koji bi donijeli novu vrijednost i omogućili lakšu otplatu kredita.

Šta danas najviše opterećuje privrednike?

Govoreći o poslovnom ambijentu, Kresojević ističe da su mali i srednji preduzetnici danas pod velikim pritiskom.

''Mnogi preduzetnici danas više razmišljaju kako da opstanu nego kako da razvijaju svoje poslovanje, a kao najveće probleme izdvojio je: visoke poreze i doprinose, rast troškova poslovanja, nedostatak radne snage i komplikovane administrativne procedure'', kaže Kresojević, dodajući da umjesto se olakša poslovanje, mi ga dodatno opterećujemo uz posljedicu da mali preduzetnici zatvaraju firme, dok njihovo mjesto zauzimaju veliki sistemi.

Prema njegovim riječima, upravo mala preduzeća predstavljaju osnov svake zdrave ekonomije.

Zašto privreda mora biti prioritet?

Kresojević smatra da se razvoj Republike Srpske ne može zasnivati isključivo na javnoj potrošnji.

''Privreda je ta koja puni budžet. Ako nemamo snažnu proizvodnju i nova radna mjesta, onda nema ni novca za zdravstvo, obrazovanje, penzije niti socijalna davanja, a država mora biti partner privredi, a ne njen dodatni teret'', napominje poslanik u NS RS.

''Potrebno je stvarati uslove da ljudi ulažu, zapošljavaju radnike i razvijaju proizvodnju. Samo tako možemo govoriti o održivom ekonomskom razvoju''.

Domaća proizvodnja mora imati veću zaštitu

Govoreći o domaćoj proizvodnji, Kresojević je istakao da domaći proizvođači danas nisu dovoljno zaštićeni, te je posebno ukazao na stanje u poljoprivredi.

''Naši poljoprivrednici proizvode kvalitetnu hranu, ali često ne mogu konkurisati uvoznoj robi koja dolazi po damping cijenama'', napominje Kresojević.

Smatra da država mora pronaći mehanizme kojima će zaštititi domaće proizvođače, posebno u vrijeme žetve i otkupa poljoprivrednih proizvoda.

''Nije normalno da domaći proizvođači imaju pune silose, a da se istovremeno uvozi roba iz drugih država'', zaključio je Bojan Kresojević.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com