Predstavljen nacrt plana revitalizacije jedinstvenog prirodnog područja, u fokusu obnova močvarnog ekosistema, zaštita rijetkih vrsta i razvoj ekološkog turizma

Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović izjavio je da je započet važan proces revitalizacije prirodnog područja Gromiželj, jednog od najznačajnijih močvarnih ekosistema u Republici Srpskoj, s ciljem njegove potpune obnove, zaštite i budućeg razvoja kao rezervata prirode i eko-vizitorskog centra.

Govoreći nakon predstavljanja Nacrta plana obnove ekosistema Gromiželj u Velinom Selu, Petrović je istakao da su prethodnih sedmica sprovedena detaljna istraživanja i specijalizovana snimanja ovog lokaliteta, na osnovu kojih su definisane mjere za njegovu revitalizaciju.

„Gromiželj je prirodno bogatstvo našeg kraja i jedan od najvrijednijih močvarnih ekosistema. Naš cilj nije samo da obnovimo ovo područje, već da ga dugoročno zaštitimo i učinimo prepoznatljivim mjestom za istraživanje, obrazovanje i razvoj ekološkog turizma“, rekao je Petrović.

On je podsjetio da su predstavnici UNDP-a, istraživačke i savjetodavne organizacije „Enki“ iz Češke Republike i kompanije „ITI“ iz Sarajeva predstavili ključne aktivnosti predviđene nacrtom plana, dok su mještani Velinog Sela imali priliku da se upoznaju sa svim detaljima i iznesu svoja pitanja i prijedloge.

Revitalizacija kroz povećanje količine vode

Petrović je pojasnio da je jedan od najvećih problema Gromiželja nedostatak vode, zbog čega će prvi koraci biti usmjereni na obnovu prirodnog vodnog režima.

„Planirano je povećanje retencije vode, odnosno dovođenje većih količina vode iz Drine i Save putem kanala Prugnjača prema Laketića viru, kao i formiranje novih kanala. Na taj način želimo obnoviti prirodnu povezanost Gromiželja sa Drinom, smanjiti velike oscilacije vodostaja i omogućiti da se voda duže zadržava u ovom području“, rekao je gradonačelnik.

Prema njegovim riječima, planirana je i izgradnja sistema mini polupropusnih brana koje će formirati tampon vodene zone i omogućiti obnovu plitkih vodenih staništa i vlažnih livada, izuzetno važnih za brojne biljne i životinjske vrste.

Uklanjanje invazivnih biljaka i obnova šumskog ekosistema

Govoreći o narednim fazama projekta, Petrović je istakao da revitalizacija podrazumijeva potpuno čišćenje lokaliteta od invazivnog rastinja.

„Neophodno je ukloniti šiblje, šipražje i nataloženi sediment koji je vremenom zatrpao pojedine dijelove močvare. Nakon toga slijedi obnova šumskog ekosistema sadnjom plemenitih biljnih vrsta, a stručnjaci su procijenili da je za ovo područje najpogodnija joha, koja dobro podnosi vlagu i brzo raste“, rekao je Petrović.

On je naglasio da će upravo ovakve mjere omogućiti vraćanje prirodnog izgleda Gromiželja i stvaranje kvalitetnijih uslova za razvoj flore i faune.

Posebna zaštita rijetke ribe mrgude

Jedan od najvažnijih ciljeva projekta jeste očuvanje rijetke vrste ribe mrgude (Umbra crameri), koja se, kako je rekao Petrović, osim u Gromiželju može pronaći još jedino u Specijalnom rezervatu prirode Zasavica u Srbiji.

„To je vrsta koja našem području daje poseban značaj. Kako bismo je zaštitili, planirano je uklanjanje predatorskih vrsta riba, prvenstveno štuke, koje ugrožavaju njen opstanak.

Cilj je status rezervata prirode

Gradonačelnik je naglasio da je krajnji cilj da Gromiželj dobije status rezervata prirode, čime bi bila obezbijeđena još efikasnija zaštita ovog jedinstvenog područja.

„Želimo da Gromiželj postane prepoznatljiv eko-vizitorski centar sa osmatračnicom za ptice, edukativnim sadržajima i prostorom u kojem će posjetioci moći da upoznaju bogatstvo ovog jedinstvenog ekosistema. To bi bio veliki iskorak za Bijeljinu, ali i za razvoj ekološkog turizma u cijelom regionu“, rekao je Petrović.

Javna rasprava prije početka radova

Petrović je pojasnio da će konačna verzija plana revitalizacije biti dostavljena do 31. avgusta 2026. godine, nakon čega slijedi tridesetodnevni javni uvid.

„Nakon javne rasprave biće usvojena konačna verzija plana, koja će biti objavljena u Službenom glasniku. Tek nakon toga Grad će moći da raspiše prvu javnu nabavku za izvođenje radova na revitalizaciji Gromiželja“, naveo je on.

Nema ulaska na privatna imanja bez saglasnosti vlasnika

Posebno se osvrnuo na pitanja mještana Velinog Sela, naglašavajući da neće biti ugrožena njihova imovinska prava.

„Želim jasno da poručim da niko neće ulaziti na privatne parcele bez saglasnosti vlasnika. Za svaki eventualni ulazak biće tražena dozvola. Građani nemaju razloga za zabrinutost“, rekao je Petrović.

Dodao je da će Grad nastojati da kroz dogovor sa vlasnicima obezbijedi dodatnih 200 do 300 hektara zemljišta potrebnog za razvoj istraživačkog i eko-centra, izgradnju pristupnih puteva, edukativnih staza i druge infrastrukture.

„To ćemo rješavati na tri načina – kroz subvencije vlasnicima zemljišta, zakup parcela ili njihov otkup. Sve će biti zasnovano na dogovoru i dobrovoljnosti“, istakao je Petrović.

Na kraju je poručio da je očuvanje Gromiželja obaveza svih.

„Moramo učiniti sve da sačuvamo ovo jedinstveno prirodno nasljeđe, ne samo zbog nas, već i zbog budućih generacija. Istovremeno, želimo da stvorimo nove mogućnosti za razvoj ekološkog turizma, naučnih istraživanja i promociju Bijeljine kao grada koji zna da cijeni i čuva svoje prirodne vrijednosti“, zaključio je Petrović.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com