Fer i pošteni izbori u Bosni i Hercegovini godinama su više zvučali kao ideal nego kao stvarnost.

Tome svjedoče i brojna istraživanja javnog mnjenja koja iz izbornog ciklusa u izborni ciklus bilježe pad povjerenja građana u izborni proces i njegove rezultate. Da li bi to uskoro moglo postati prošlost?

Pred nama su novi izbori, ali ovoga puta uz značajne tehnološke novine koje bi mogle promijeniti način na koji se glasovi broje i štite. Na biračka mjesta stižu biometrijski uređaji za identifikaciju birača i optički skeneri glasačkih listića – alati od kojih se očekuje da smanje prostor za zloupotrebe, povećaju transparentnost i dodatno zaštite izbornu volju građana.

Nakon godina optužbi za izborne nepravilnosti, manipulacije i krađu glasova, mnogi vjeruju da bi upravo ove promjene mogle predstavljati prekretnicu i početak vraćanja povjerenja u demokratski proces.

Međutim, koliko tehnologija zaista može promijeniti stvari? Mogu li biometrijska identifikacija i skeneri spriječiti političke pritiske, kupovinu glasova i druge oblike manipulacija koji počinju mnogo prije otvaranja biračkih mjesta? I da li će novi sistem konačno omogućiti da izborni rezultati odražavaju isključivo volju birača?

Manipulacije

Predsjednik Strateškog odbora koalicije “Pod lupom” i nekadašnji predsjednik Centralne izborne komisije Vehid Šehić, kaže da će upotreba novih tehnologija, odnosno aparata za biometrijsku identifikaciju birača, kao i skenera, sigurno spriječiti mnoge malverzacije na sam dan izbora.

-Naime, biće onemogućeno da jedan birač više puta glasa sa različitim ličnim kartama, jer postoji zvučni signal na svakom aparatu koji upozorava da nešto nije u redu.

On kaže da nikada ne bismo razmišljali o uvođenju novih tehnologija da imamo odgovorno društvo, odgovorne političke stranke i odgovorne članove izborne administracije.

-Međutim, pošto je falsifikovanje glasačkih listića postalo pojava, a najodgovorniji za to je određeni krug političkih stranaka, koje će i dalje predlagati, osim predsjednika i potpredsjednika biračkog odbora, ostale članove biračkih odbora koji dobijaju uputstva od svojih izbornih štabova šta treba uraditi, sada te strategije neće moći biti upotrijebljene. Na dan izbora imaćemo rezultate onakve kakve su birači odlučili, a ne onakve kakve je kreirao neko ko je zloupotrebljavao svoj položaj – rekao je on.

On napominje da je upitno da li će izbori biti potpuno slobodni, jer kršenje Izbornog zakona, upozorava, počinje daleko prije dana održavanja izbora – pritiskom na birače, ucjenama birača i kupovinom glasova.

– To ćemo morati rješavati na druge načine, možda u budućnosti. Kod nas su izbori često pitanje „biti ili ne biti“, s obzirom na to da se vodi borba za funkcije koje su veoma dobro plaćene, a da pritom često ne postoji odgovornost za efikasno obavljanje posla u skladu sa Ustavom i poslovnicima o radu predstavničkih tijela. Međutim, tu smo mi kao građani i birači da budemo posmatrači, da reagujemo na sve negativnosti. Na kraju moram reći da je upravo sprečavanje određenih kršenja Izbornog zakona na dan izbora bio razlog zbog kojeg se dugo odugovlačilo sa izmjenama Izbornog zakona koje omogućavaju upotrebu novih tehnologija i obezbjeđenje finansijskih sredstava koja pripadaju građanima, a ne političkim strankama. Zato su pojedini akteri pokušavali na sve moguće načine, uključujući i destrukciju procesa, da onemoguće upotrebu novih tehnologija – naglašava Šehić.

On kaže da je upotreba novih tehnologija u funkciji zaštite digniteta, kredibiliteta i dostojanstva građana i birača, a ne političkih stranaka.

-Moram pomenuti da je na prošlim lokalnim izborima realizovan pilot-projekat na više od 400 biračkih mjesta. Na nekima se koristila samo biometrijska identifikacija birača, a na drugima skeneri. U 99 odsto slučajeva pokazalo se da sistem funkcioniše apsolutno ispravno – rekao je on.

Kako će se glasati?

Zabune na biračkim mjestima, smatra Šehić, ne bi trebalo da bude. Građani će, naglašava, glasati kao što su i do sada.

-Birači će dati svoju ličnu kartu, nakon čega će biti izvršena identifikacija putem aparata. Zatim će dobiti glasački listić i svojom rukom dati preferenciju. Razlika je u tome što će popunjeni glasački listić biti stavljen u skener. Skener će očitati sadržaj glasačkog listića i evidentirati rezultate, nakon čega će listić ponovo biti odložen u glasačku kutiju, bez dodatnog rukovanja. Zbog toga ne vidim neke velike probleme kada je riječ o edukaciji birača. Naravno, biće potrebno edukovati birače, ali će to raditi Centralna izborna komisija kroz svoju informativnu djelatnost i upoznati birače sa načinom glasanja. Jedna od razlika, iako ne toliko ključna, jeste da će kvadratić ili krug ispred političkog subjekta ili određenog kandidata na kandidatskoj listi biti potrebno popuniti. Za to će se koristiti posebna vrsta crnog flomastera, jer to olakšava rad skenera koji lakše prepoznaje datu preferenciju. Skener prepoznaje i iks, ali je važno iskoristiti mogućnost i potpuno popuniti kvadrat ili krug crnom bojom – rekao je on, naglašavajući da su naši građani i već dovoljno edukovani, s obzirom na to imamo izbore svake dvije godine.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: srpskainfo.com