Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović, koji je danas obišao imanje poljoprivrednika Bore Ivvanovića u Semberiji, gdje je počela vršidba pšenice, poručio je da ovogodišnja žetva pokazuje odličan kvalitet i dobre prinose, ali da domaći proizvođači i dalje ostaju nezaštićeni zbog niskih otkupnih cijena i nekontrolisanog uvoza.

Ljubiša Petrović: Vrijeme je da zaštitimo domaću pšenicu od uvoza

Petrović je istakao da analiza prvih prinosa pokazuje izuzetno kvalitetno zrno, sa visokim hektolitrom, sadržajem proteina i glutena, kao i prinosima koji na pojedinim parcelama premašuju jednu tonu po dunumu.

''Nažalost, uprkos kvalitetu i trudu naših poljoprivrednika, suočavamo se sa problemom niske otkupne cijene pšenice. Nevjerovatno je da još niko nema hrabrosti da javno izađe i saopšti kolika će biti otkupna cijena ovogodišnjeg roda. Poljoprivrednici zaslužuju sigurnost i pošten odnos, a ne neizvjesnost u trenutku kada završavaju još jednu zahtjevnu proizvodnu godinu'', rekao je Petrović.

On je posebno kritikovao Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, navodeći da nije pokazalo spremnost da razgovara o zaštiti domaće proizvodnje.

''Pozvali smo predstavnike Ministarstva da dođu u Bijeljinu i razgovaramo o zaštiti domaće poljoprivrede. Ponudili smo čak devet termina za sastanak, ali nisu odgovorili ni na jedan. Smatram da je njihova obaveza da na sjednici Savjeta ministara BiH kandiduju tačku dnevnog reda kojom bi se omogućila privremena zaštita domaće proizvodnje pšenice'', istakao je Petrović.

Prema njegovim riječima, postoje mehanizmi koji omogućavaju privremeno ograničavanje uvoza kako bi se zaštitili domaći proizvođači i omogućilo da se najprije plasiraju domaći tržišni viškovi.

''Sporazumi koje imamo, uključujući CEFTA-u, predviđaju mogućnost privremene zabrane uvoza do 90 dana godišnje radi zaštite domaće proizvodnje.

To nije nikakav presedan, već legitimna mjera kojom se štite domaći proizvođači. Tek kada sagledamo koliki je ovogodišnji rod i koliko domaćeg žita imamo, može se razgovarati o uvozu'', rekao je gradonačelnik.

Petrović je ocijenio da je domaća poljoprivreda dovedena u neravnopravan položaj zbog interesa uvozničkih lobija.

''Stiče se utisak da pojedini predstavnici vlasti više zastupaju interese uvozničkih lobija nego interese domaćih proizvođača. Dok se tržište puni uvoznim proizvodima, naši poljoprivrednici ostaju bez adekvatne zaštite. Taj problem nije prisutan samo kod pšenice, već i u proizvodnji povrća i drugih poljoprivrednih kultura'', rekao je Petrović.

On je istakao da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske pokazalo spremnost za saradnju delegiranjem svog predstavnika na razgovore, ali je naglasio da bez konkretnih mjera zaštite domaće proizvodnje takvi sastanci neće dati željene rezultate.

''Naši poljoprivrednici proizvode kvalitetnu hranu i zaslužuju da imaju jednake uslove na tržištu. Zaštita domaće proizvodnje nije političko, već pitanje opstanka sela, poljoprivrednika i prehrambene sigurnosti Republike Srpske'', poručio je Petrović.

Boro Ivanović: Sa ovom cijenom pšenice ne možemo opstati, a kamoli planirati novu sjetvu

Boro Ivanović, poljoprivredni proizvođač iz semberskog sela Johovac, izjavio je tokom vršidbe pšenice na svom imanju da ovogodišnji rod i kvalitet zrna ulivaju optimizam, ali da je neizvjesnost oko otkupne cijene najveći problem sa kojim se proizvođači suočavaju.

Ivanović kaže da se iz godine u godinu bore da održe proizvodnju, ulažu velika sredstva i preuzimaju sav rizik, dok na kraju ostaju bez adekvatne zarade.

''Mi smo ugroženi. Borimo se, radimo i rizikujemo svake godine, ali imamo osjećaj da smo prepušteni sami sebi. Najviše nas pogađaju priče da je ponuđena cijena dovoljna za proizvođače, a takve izjave dolaze od ljudi koji nikada nisu proizveli kilogram pšenice i ne znaju koliko košta njena proizvodnja'', rekao je Ivanović.

On ističe da se sa sadašnjim otkupnim cijenama, uprkos dobrim prinosima, ne mogu pokriti ni osnovni troškovi proizvodnje, niti planirati nova sjetva.

''Ako ostane ovakva cijena, nećemo imati dovoljno sredstava da kvalitetno zasijemo jesenje kulture. Bez novca nema dobre agrotehnike, nema ulaganja, a samim tim ni dobre proizvodnje naredne godine. Mi ne tražimo privilegije, već cijenu koja će pokriti troškove i omogućiti da nastavimo da radimo'', naglasio je Ivanović.

Prema njegovim riječima, realna otkupna cijena pšenice trebalo bi da bude između 50 i 55 feninga po kilogramu, kako bi proizvođači mogli da posluju bez gubitaka.

''Ne tražimo da se obogatimo. Tražimo samo da možemo pokriti troškove proizvodnje i ostati na svojim njivama. Sa cijenom koja se trenutno pominje to jednostavno nije moguće'', poručio je Ivanović.

On dodaje da mnogi , uključujući i njega, sredstva za ratarstvo obezbjeđuju iz drugih grana proizvodnje.

''Bavim se i stočarstvom, pa sam prinuđen da prodajem stoku kako bih finansirao ratarsku proizvodnju. To najbolje pokazuje koliko je stanje teško i koliko je proizvodnja pšenice postala neisplativa'', zaključio je Ivanović.

Sreten Vučković: Semberski ratari ostvaruju evropske prinose, ali bez pravedne otkupne cijene nema održive proizvodnje

Sreten Vučković iz Odjeljenja za poljoprivredu Grada Bijeljina izjavio je prilikom obilaska imanja Bore Ivanovića, gdje je počela ovogodišnja vršidba pšenice, da semberski proizvođači zahvaljujući primjeni savremene agrotehnike i stručnim savjetima ostvaruju prinose koji su u rangu evropskih, ali da njihov rad nije adekvatno vrednovan.

''Naši , uz pomoć agronomske struke i primjenu savremenih tehnologija, postižu vrhunske rezultate. I prinosi i kvalitet ovogodišnje pšenice potvrđuju da Semberija može ravnopravno da se poredi sa razvijenim područjima Evrope. Međutim, njihov trud iz godine u godinu obezvređuju niske otkupne cijene'', rekao je Vučković.

On je naglasio da cijene i troškovi proizvodnje konstantno rastu, dok se otkupna cijena pšenice godinama ne kreće u korist proizvođača.

''To je problem koji traje godinama i pogađa ratare širom Republike Srpske. Neophodno je da nadležne institucije sjednu za isti sto sa proizvođačima, otkupljivačima i mlinarima kako bi se pronašlo održivo rješenje. ne mogu svake godine ulaziti u žetvu bez poznate otkupne cijene'', istakao je Vučković.

Prema njegovim riječima, potrebno je uraditi ozbiljnu analizu tržišta i stepena Bosne i Hercegovine kada je riječ o proizvodnji pšenice i drugih ratarskih kultura.

''BiH je u velikoj mjeri zavisna od uvoza hrane i zato domaću proizvodnju treba dodatno zaštititi. Tek kada znamo koliko sami proizvodimo i koliko nam je potrebno za domaće tržište, možemo odgovorno planirati uvoz'', rekao je Vučković.

On je podsjetio i da će Grad Bijeljina i ove godine pružiti podršku proizvođačima kukuruza kroz podsticaje za jesenju proizvodnju.

''Pozivamo sve poljoprivredne proizvođače da od ponedjeljka, 29. juna, do 15. avgusta podnesu zahtjeve za ostvarivanje podsticaja za proizvodnju kukuruza. Prijave se mogu predati u prijemnoj kancelariji Gradske uprave Bijeljina, kao i u svim mjesnim kancelarijama na području Semberije'', rekao je Vučković.

Kako je naveo, pravo na podsticaj ostvaruju proizvođači koji prijave najmanje jedan hektar zasijane površine, odnosno dvije sjetvene jedinice po hektaru. Podsticaj iznosi 30 KM po sjetvenoj jedinici, dok maksimalan iznos koji jedan korisnik može ostvariti iznosi 600 KM.

Vučković je pozvao da iskoriste ovu mjeru podrške, ističući da će Gradska uprava i u narednom periodu nastaviti da pruža pomoć domaćoj proizvodnji.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com